Select Page

Hubu 385, u petak, 11. svibnja 2018. u 18 sati održana je proslava osnivanja prve udruge za digitalna prava i digitalnu demokraciju u Hrvatskoj – Digitalna Demokroacija (Digital DemoCroatia).

Pokretačica inicijative Leina Meštrović je #openaccess entuzijastica s višegodišnjim iskustvom rada u Europskoj komisiji. Digitalna prava prati od 2016 godine kad se je počela aktivno pratiti i podržavati rad organizacije European digital rights – EDRi krovnae europske udruge za digitalna prava, sa sjedištem u Bruxellesu te njemaöke zastupnice Piratske stranke/zelenih Julije Rede. Poznavateljica je Brux tech policy kuloara, voli sve što vole ostali digitalni ovisnici, a najviše originalnu ideju P2P tech utopije, koja nije počela 1984 god. 🙂 Osim bugova (fizičkih i virtualnih) Leina se užasava cenzure Interneta, narušavanja mrežne neutralnosti i sve češćeg masovnog gašenja pristupa Internetu u zemljama “manje razvijene demokracije” #KeepItOn, prakse koja nanosi milijunske štete nacionalnim ekonomijama, te najviše pogađa marginalizirane skupine građana i disidente u totalitarnim režimima.

Ure Internetske cenzure dolaze u Europu kroz cijeli niz politika u pripremi, slabo poznatim hrvatskoj javnosti i gospodarstvenicima #CensorshipMachine dok interesi hrvatskih građana u području digitalne agende nisu dovoljno zastupljeni u Bruxellesu. Stoga je cilj Udruge predložiti platformu za zastupanje tih interesa i pravovremeno skrenuti pažnju na aktualna politička događanja u području tehnologije na europskoj razini, dok se na njih može djelovati kroz demokratske procese.

Kad se za to steknu uvjeti, Udruga će pružati besplatnu pravnu pomoć u području tech zakonodavstva, a započet će uskoro s nizom besplatnih GDPR savjetovanja u suradnji s uredom EDRi-ja u Bruxellesu.

Digitalna prava nisu posebna kategorija ljudski prava već ljudska prava u digitalnom dobu, od slobode izražavanja, informiranja, kreiranja, obrazovanja preko poslovanja do pristupa znanju, kodu i podacima. Stoga se ne mogu promatrati izvan političkog okruženja u kojem je bitno uskladiti interese svih sudionika društva. Nažalost, postoji sve više slučajeva u kojima korporativni lobisti uspijevaju nametnuti svoje interese nauštrb svih ostalih europskih građana pa predlažemo pojačavanje lobističkih aktivnosti građana u području tech politike #lobbyforgood #citizenlobby. Zbog toga Udruga želi promicati i promišljati ideje o načinima e-participacije i zaštite privatnosti kao osnove sudjelovanja u političkim procesima i kao alata za poboljšanje i online i offline demokracije.

Svjedoci smo masovnog korištenja društvenih mreža u svrhu manipuliranja političkih rezultata, dok postoje provjereni načini da se tehnologija koristi za poticanje aktivnog građanstva #technopolitica koje Udruga želi promicati, stoga se ovaj događaj odvija tjednu otvorenog pristupa tijelima vlasti #OpanGovWeek. Koncept digitalne društvene inovacije (https://digitalsocial.eu/) tj. korištenja tehnologije za dobrobit svih građana #techforgood također je u fokusu Udruge. Također, zalažemo se za multidisciplinarni pristup Internetu jer on pripada svim građanima koji ga koriste i vole neovisno o njihovoj struci ili ulozi u društvu. Smatramo da jedino zajednički možemo pronaći rješenja koja će nas dovesti na sljedeći stupanj e-volucije. Udruga također želi služiti kao platforma za propitivanje tehničkih rješenja za decentralizirani P2P Internet nove generacije, obrazovanje za digitalnu uključivost i sigurnost te razne oblike digitalnog društvenog poduzetništva.

Udruga podržava demokratsku viziju Internata koji je dostupan svima, omogućuje građanima da se udružuju, komuniciraju, surađuju, grade autonomnu infrastrukturu te reguliran u mjeri u kojoj ne može podrivati socijalnu sigurnost, ravnopravnost i političku slobodu građana.

Promicanjem koncepta #platformcooperativism, udruga želi ponuditi platformu za edukaciju o problematici o socijalnim i radnim prava u digitalnom dobu jer se u sadašnjoj ekonomskoj “growth hacking” paradigmi Internet pokazao efikasnim redistribucijskim mehanizmom od siromašnih ka bogatima (pet od osam najbogatijih osoba na svijetu – koje imaju više bogatstva od siromašnije polovice čovječanstva –  upravo su iz ICT sektora). Pokazao se i vrlo dobrim mehanizmom prekarizacije radnih prava, kako olakšavanjem globalne konkurencije rada tako i kreiranjem platformi za on-demand rad te predstojećom automatizacijom. Utroškom energenata pokazao se, naposljetku i povećim ekološkim utegom. Nasuprot tom hegemonom diskursu, ključno je stvoriti novi vokabular kojim Internet omogućuje suradnju te stvoriti socijalno pravednije i ekološki održivije društvene zajednice.